
U bojkotu trgovina u Hrvatskoj, uz građane i druge organizacije koje su im se pridružile, stoji i ministar gospodarstva. Istovremeno, politički predstavnici u Bosni i Hercegovini smiju se u lice svojim građanima.
“Smanjuje se proizvodnja i potrošnja hljeba, a raste potrošnja i proizvodnja kiflica i drugih kvalitetnijih peciva, što govori da naši ljudi već sada mogu sebi priuštiti izbor po tom pitanju ”, kaže Milorad Dodik, predsjednik Republike. Srpska.
I tako muffin postaje luksuz. Ovo nije jedini primjer, ali je najnoviji. Odjekuje i poruka bivšeg federalnog premijera od prije četiri godine, koji je na izdržavanju zatvorske kazne. Na konstataciju voditelja da 100 KM ove godine i 100 KM prošle godine nije isto, Fadil Novalić odgovara:
“Ovisi o tome što kupujete, to je moj odgovor. Ako kupujete ulje, kupit ćete ga 37% manje. Stoga ćete kupiti 37% manje litara. Umjesto 100, kupit ćete 63.”
Građani su također svjesni da nositeljima vlasti najmanje smetaju oni koji ih biraju. I ne samo to, nego i trenutna društvena letargija:
“I podržavamo, ne bunimo se. Tuzlanski penzioneri će danas-sutra štrajkovati, a mi šutimo, dobro nam je dok nas ponižavaju.”
No, građani nisu letargični jer nemaju razloga za socijalni bunt, već ih politički i državni sustav od toga odvraća, smatra Lejla Čaušević Sućeska, iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
“Za većinu pitanja nadležnosti su rascjepkane na različitim razinama, tako da je za organizaciju velikog prosvjeda ili akcije građana na području BiH vrlo teško pronaći adresu na koju bi uputili svoje zahtjeve ”, dodaje.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o smanjenju cijene prirodnog plina za dva posto. Ipak, cijene prehrambenih artikala ponovno rastu. I to ne one simbolične, s puzajućom inflacijom, koje se vežu uz početak godine. Ove godine daleko više.
„Kod nekih proizvoda to se već vidi, kod drugih će se tek vidjeti. Određeni objektivni čimbenici su, primjerice, poskupljenje struje za dio gospodarstva, što se događa i u FBiH, a to je realno povećanje troškova. No, pitanje je koliko gospodarstvenika doista mora povećati cijenu zbog tog poskupljenja, a koliko njih bi vrlo lako moglo ući u svoju zaradu” , napominje ekonomist Igor Gavran.
Potrošačka košarica u BiH je već duže vrijeme iznad 3.000 KM. Niska primanja, trgovačke marže, nedostatak domaće proizvodnje hrane ključni su razlozi zašto bh. građana na samom dnu Europe po skupoći hrane. Institucija pravobranitelja za zaštitu potrošača analizirala je i usporedila svjetske cijene na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina. Između ostalog, trenutna cijena kave na svjetskim burzama slična je cijeni 2009. i 2010. godine kada smo je pili za marku ili marku i pol.
Zabrinjava i nekonzistentnost rasta cijena na svjetskoj razini, u odnosu na rast cijena na domaćem tržištu. Tako je zabilježeno da je na svjetskoj razini rast cijena hrane iznosio 20 posto, dok je na tržištu BiH varirao od 100 do čak 400 posto.
Valtertuzlanski.com/N1