Dok država grca u problemima, a većina stanovništva s niskim primanjima pokušava spojiti kraj s krajem, ukupan iznos ušteđenog novca približava se astronomskoj cifri od 34 milijarde KM.
Prema podacima Centralne banke BiH, na kraju februara ukupni depoziti iznosili su 33,83 milijarde KM. Smanjeni su kod vladinih institucija, privatnih preduzeća i nefinansijskih javnih preduzeća, ali građani su i u kokuznom februaru vlastitu ušteđevinu uvećali za 329,7 miliona, a u proteklih godinu za 1,68 milijardi KM.
Privilegovana klasa
– Na tim računima je većinom novac privilegovane klase ili kaste – kaže profesor na Odsjeku za međunarodne finansije i bankarstvo na Internacionalnom univerzitetu Burch Sanel Halilbegović.
Da se radi o ogromnom potencijalu, koji bi mogao biti usmjeren u razvoj ekonomije, umjesto što na računima gubi svoju vrijednost, jasno je i onima koji nisu ekonomski i finansijski eksperti. Međutim, profesor Halilbegović kaže da “ne treba prizivati đavola”, jer u BiH ne postoji ni pravni, a pogotovo ne ekonomski i investicioni okvir, kako bi taj novac bio usmjeren u ključne projekte.
Brojni projekti
– Mogli bi to biti, primjera radi, projekti izgradnje autoputa prema Tuzli ili Krajini. Nešto što bi imalo dodatu vrijednost i povrat u smislu investicije. Trenutno jedini način da se plasiraju ta sredstva je investiranje u nekretnine. Da sam na mjestu onih koji odlučuju, hitno bih utemeljio takav okvir i klimu koja bi promovirala investicije domaćih ljudi koji imaju novac. Uz poseban set zakona koji bi se trebao baviti i porijeklom novca, jer ogromna je konfuzija stvorena da u ovako siromašnoj zemlji, gdje ljudi lošije žive nego prije pet ili 10 godina, imamo tolike novce po depozitima – ističe Halilbegović.
Zaključuje da postojeći okvir u BiH ide naruku samo bankama, koje nigdje u svijetu nemaju mogućnost da s visokim naknadama, pa i za usluge koje su u evropskim zemljama ili SAD besplatne, ostvaruju enormne profite.
administrator
