Amerikanci poslali poruku bh. zvaničnicima, najavili širenje crne liste? – “Vrlo smo fokusirani”

Sankcije su namijenjene postizanju par ciljeva – jedno je da se javno pošalje signal o našim specifičnim zabrinutostima o aktivnostima u vezi sa sankcioniranim pojedincima, rekla je Morris

Anna Morris, vršiteljica dužnosti pomoćnika sekretara za finansije Sjedinjenih Američkih Država u posjeti je našoj zemlji, a danas je razgovarala sa predstavnicima bh. medija. Kako je rekla, tu je da bi razgovarala o tri stvari: o napretku koji je ostvaren u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, aktivnostima koje podrivaju mir i stabilnost u BiH, uključujući antidejtonsku retoriku, kao i o endemskoj korupciji ali i o sankcijama protiv Rusije.

OZBILJNOST SANKCIJA

– Reći ću da smo mi i dalje vrlo, vrlo fokusirani na ova pitanja. Kao što ste mogli vidjeti u posljednjih godina, SAD su nametnule nekoliko setova sankcija u BiH u vezi s ovim aktivnostima. Razumno je očekivati još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, poručila je Morris.

Naglasila je da su Sjedinjene Države jako fokusirane na promoviranje mira i stabilnosti u BiH te da su sankcije namijenjene da postignu nekoliko ciljeva.

– Jedan je da se javno pošalje signal o našim specifičnim zabrinutostima zbog aktivnosti u vezi sa sankcioniranim pojedincima. Te aktivnosti uključuju podrivanje mira i stabilnosti u BiH. Kao što sam rekla, možete očekivati da ćemo nastaviti koristiti sankcije kao sredstvo. To otežava tim akterima da se angažuju u međunarodnim finansijskim transakcijama, da putuju u SAD, rekla je.

Pozdravila je nedavno usvajanje novog zakona protiv pranja novca i finansiranja terorizma u BiH. Ocijenila je da je to vrlo važan korak ka nastavku podizanja nivoa transparentnosti u vezi sa finansijskim sektorom ovdje da bi se na najbolji mogući način moglo identificirati i prekinuti finansiranje terorizma kao i pranje novca, “tako da zaista podržavamo aktivnosti institucija ovdje, čime se jača otpornost na pranje novca i finansiranje terorizma”.

Na pitanje o konkretnim posljedicama za sankcionisane zvaničnike iz bh. entiteta Republika Srpska pa i iz cijele BiH ali i o tome da li oni imaju bankovne račune u SAD-u i da li su blokirani, Morris je kazala da ne može govoriti o bankovnim računima koje imaju ili nemaju oni koji su na crnoj listi.

– Čak iako sankcionisana osoba nema imovinu ili račune u SAD-u, za međunarodne banke, lokalne banke bi bilo rizično ako bi im odlučili dozvoliti da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane sa Bosnom i Hercegovinom odnose, ne samo na sankcionisane osobe ili subjekte, nego da nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili takve subjekte. To se zove Uredbom o materijalnoj podršci, a to znači ako finansijska institucija obavlja transakciju za sankcionisanu osobu ili subjekt u BiH, to znači da ta finansijska institucija ili banka izlaže samu sebe riziku. Nama je vrlo važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje u zemlji kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija. Dakle, posljedice ima kako za pojedinca pod sankcijama kojem će biti mnogo teže učestvovati u finansijskim transakcijama ovdje ili sa bilo kojim poslovnim subjektom u Americi, ali isto tako valja upozoriti na posljedice za one koji podržavaju sankcionisane osobe, poručila je Morris.

Pitali smo je i da li se BiH razlikuje po sprovođenju sankcija od drugih zemalja, Morris nam je jasno kazala da svi ozbiljno shvataju američke sankcije.

– S obzirom na to da putujem širom svijeta i da razgovaram sa predstavnicima vlasti i bankarskog sektora u cijelom svijetu, reći ću vam da svi ozbiljno shvataju američke sankcije. Isti je slučaj i ovdje. Mislim da banke, svi u finansijskom sektoru apsolutno razumiju sve rizike s kojima se mogu susresti, to je njihovo poznavanje situacije je veoma važno, smatra.

Pitali smo i da li postoje li sankcije i(li) mjere i za one, npr. banke, koje ne provode sankcije SAD-a sankcionisanim dužnosnicima?

– Može biti sankcija i za njih, jasno je odgovorila Morris.

Na pitanje novinara da li bi SAD mogle upratiti da određena banka radi tako da zaštiti interese Milorada Dodika, predsjednika RS-a, a koji je, podsjećamo, na američkoj crnoj listi, Morris odgovara: “Da sam ja banka ovdje, bila bih zaista veoma oprezna u u vezi sa posljedicama pružanja bankarskih usluga licima koja su sankcionisana.”

Dodala je da SAD ne kontrolišu proces imenovanja zvaničnika u našoj zemlji ali, ističe da je veoma razočaravajuće što sankcionisane osobe i dalje sjede na pozicijama na kojima sjede.

VAŽAN SIGNAL

– Sankcije su osmišljene tako da podignu stepen pozornosti međunarodne zajednice, da izoluju sankcionisane. Sankcije su zaista važan signal i poruka o tome kako mi gledamo na takve subjekte i zaista se nadamo da se naše viđenje stvari ozbiljno shvata ovdje na lokalnom nivou u slučajevima kada se ovi pojedinci ponovo eventualno nađu na listi da budu birani za važne pozicije. Važno je shvatiti da nekada efekti sankcija možda neće odmah biti javno vidljivi jer naše sankcije možda neće odmah imati vidljiv direktan uticaj na sankcionisano lice, kaže Morris.

Napomenula je da nakon sakupljanja velikog seta dokaza, moraju biti ispunjeni svi zakonski standardi unutar SAD prije nego se nekome uvedu sankcije ali ” uvođenje sankcija obično nikada nije iznenađenje s obzirom na to da aktivnosti takvih subjekata već budu poznate široj javnosti.”

administrator