Spread the love

CIVILKA 2023: Civilno društvo ne smije biti projektna industrija

U organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD) preko 70 predstavnika i predstavnica
organizacija civilnog društva, institucija i medija iz cijele Bosne i Hercegovine učestvovalo je u
radu druge godišnje konferencije agilnog civilnog društva u našoj zemlji pod nazivom Civilka,
čije ovogodišnje izadnje je održano na temu „Koje organizacije, koji milioni?“ posvećeno
neuređenom stanju u civilnom sektoru u oblasti kategorizacije udruženja i fondacija u BiH i
njihovog finansiranja iz javnog budžeta.


Aida Daguda, direktorica CPCD-a, naglasila je važnost odabrane teme: „U našoj zemlji nema
tačnih i potpunih podatka o broju i vrsti udruženja i fondacija, već su podaci u različitom obliku
na raznim nivoima i uglavnom nedostupni široj javnosti. Osim nepostojanja funkcionalnog
zbirnog registra, ne postoji ni jasna kategorizacija organizacija, pa se među udruženjima nalaze
i neki poslovni subjekti kojima tu nije mjesto. Uz zbunjujući proces podjele sredstava iz javnih
budžeta, gdje različiti nivoi vlasti imaju različita pravila i često neodgovarajući sistem nadzora
nad finansiranim projektima i utrošenim sredstvima, dolazi do situacije gdje se novac poreskih
obveznika troši uz nedovoljno transparentnosti i odgovornosti, što dovodi do urušavanja imidža i
nevladinog i vladinog sektora“.


Civilka je organizovana u posebnom formatu, u kojem su učesnici i učesnice uz facilitatore
podtematskih oblasti zajednički tražili odgovore na pitanja kako riješiti neke od zajedničkih
problema i izazova civilnog sektora u BiH i dali konkretne prijedloge i smjernice za brojne
zagovaračke kampanje. U diskusiji su se otvorile i dodatne teme koje se tiču sve
problematičnijeg okruženja za rad civilnog društva u BiH.
Na Civilki su doneseni brojni zaključci, koji će biti dostavljeni relevantnim državnim
institucijama, kao i ostalim udruženjima u BiH. Iako je sektorsko umrežavanje organizacija u
raznim oblastima dosta razvijeno, neophodno je pokrenuti zajedničke napore udruženja i
fondacija na osiguranju podsticajnog okruženja za rad i razvoj civilnog društva, što je preduslov
za dalju demokratizaciju naše zemlje. Pogrešno je posmatrati civilno društvo isključivo kao
„tržište projekata“, i takav stav koji često dolazi i iz samog sektora, neophodno je prevazići.
Akademska zajednica i civilno društvo moraju biti uključeni u sve važne procese koji se dešavaju
u zemlji.
Zbog umrežavanja, saradnje i transparentnosti neophodni su javno dostupni registri
organizacija, a sa druge strane organizacije trebaju bolje komunicirati sa javnostima svoje
rezultate, što će sve zajedno doprinijeti svojevrsnom razdvajanju „žita od kukolja“, i povećanju
podrške udruženjima i fondacijama koje časno slijede svoju misiju.

Veliki je problem korupcija i sukob interesa u procesu dodjele novca iz javnog budžeta, gdje je
sve vidljivija pojava da javni službenici kreiraju „svoje“ organizacije koje zatim dobijaju sredstva
iz budžeta. Takođe, naglašena je potreba formiranja centralizovane jedinice za podršku
organizacijama u razmjeni informacija, pokretanju zajedničkih kampanja za poboljšanje pravnog
okvira za rad udruženja i fondacija, pravnu i tehničku podršku, u pokretanju zajedničkih tužbi i
slično, kao i intenzivniji rad udruženja u procesima konsultacija o budžetima na raznim nivoima
vlasti, od lokalnog do državnog nivoa, kao i sa mladom populacijom i obrazovnim institucijama.

administrator