Spread the love

Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostepenu presudu Ramizu Drekoviću, bivšem komandantu Četvrtog korpusa Armije BiH, kojom je oslobođen optužbi za ratni zločin protiv civila na području Kalinovika 1995. godine.

Mirsad Crnovršanin i Kadrija Kolić, branioci Drekovića, za Detektor su kazali da je Apelaciono vijeće potvrdilo prvostepenu presudu te u potpunosti odbacilo žalbu Tužilaštva BiH kao neosnovanu.

Državno tužilaštvo je ranije uložilo žalbu na prvostepenu presudu, u kojoj je ocijenilo da su izvedeni pogrešni zaključci, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do povreda postupka, zbog čega su zatražili ukidanje oslobađajuće presude i zakazivanje novog suđenja. Odbrana je tada zatražila da Apelaciono vijeće odbije žalbu Tužilaštva kao potpuno neosnovanu i potvrdi oslobađajuću presudu.

Ramiz Dreković je, prvostepenom presudom iz maja 2023. godine, oslobođen optužbi, uz zaključak Suda da nije izvan razumne sumnje dokazano da je naredio granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku tokom maja i juna 1995. godine.

– Da bi se u konkretnom slučaju mogla utvrditi krivična odgovornost optuženog, mora se dokazati da je optuženi izdavao naredbe i da se po tim naredbama postupalo – kazao je predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić tokom izricanja presude.

On je dodao da je za prvu tačku optužnice nesporno utvrđeno da je Dreković 25. maja izdao naredbu isturenom komandnom mjestu u Bjelimićima da ostvari vatru sa pet projektila i da je došlo do ranjavanja 11-godišnjeg dječaka.

– Međutim, ocjena Vijeća je da Tužilaštvo nije dokazalo da je do ranjavanja došlo postupanjem po naredbi optuženog – kazao je Gluhajić.

Kada je riječ o tačkama optužnice koje obuhvataju ubistvo 15-godišnje djevojčice i ranjavanje pet učenika 3. juna, kao i ranjavanje jednog civila 22. maja, Vijeće je utvrdilo da su jedinice Četvrtog korpusa djelovale u tim danima, ali je navedeno da u spis nisu uložene naredbe Drekovića za ove slučajeve, kao ni da su optuženom dostavljeni izvještaji o dejstvima.

Vijeće, kako se navodi u prvostepenoj presudi, nije moglo prihvatiti tezu Tužilaštva da je samo Dreković mogao dati naredbu za granatiranje. Gluhajić je tokom obrazlaganja prvostepene presude podsjetio na iskaze svjedoka da su i drugi imali nadležnost za preduzimanje mjera. Sudija je napomenuo da vještaci Tužilaštva, zbog protoka vremena i nastalih promjena, nisu mogli sa sigurnošću utvrditi kalibar projektila i vrstu oružja koja je korištena u slučajevima iz optužnice.

Drekovića je optužnica teretila da je, od 21. maja do 7. juna 1995. godine, artiljerijskim jedinicama Četvrtog korpusa u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku. Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, ispalivši projektile velike razorne moći.

U optužnici je navedeno i da je u napadu, izvršenom 3. juna, više projektila palo u blizini škole, prilikom čega je ubijena 15-godišnja učenica, a četvero učenika ranjeno. U druga dva napada je ranjen četverogodišnji dječak i još jedan civil.

Suđenje Drekoviću trajalo je od marta 2019. do marta 2023. godine.

Valtertuzlanski.com / FENA

administrator